ULOGA EPSR-A U ARHITEKTURI I OKVIRU GOSPODARSKOG UPRAVLJANJA EU-a

 

  • Uvođenje jake socijalne uvjetovanosti povezane sa svim oblicima javnog financiranja i podrške poslovanju (uključujući u vezi sa snažnom industrijskom politikom EU-a) promicati kvalitetna radna mjesta, kolektivno pregovaranje, poboljšane uvjete rada, kvalitetnu izobrazbu... Ovo treba uključiti iu financijska pravila korištenja EU fondova (za sva sredstva, kako iz EU proračuna tako i ona izvanproračunska).
  • Revizija EU javne nabave pravila koja to osiguravaju javni novac ide organizacijama (i njihovim podizvođačima) jer je poštivati ​​radnička i sindikalna prava, jer je pregovaraju sa sindikatima i čiji su radnici obuhvaćeni kolektivnim ugovorima.
  • Uspostaviti Protokol o socijalnom napretku, koji će biti uključen u Ugovore, kako bi se zajamčilo da radnička i socijalna prava imaju prednost nad ekonomskim slobodama u slučaju sukoba.
  • Jamčenje jače uloge Europskog stupa socijalnih prava u Ugovorima i institucionalnom okviru EU-a povezujući postizanje njegovih načela s ciljem „socijalnog tržišnog gospodarstva, s ciljem pune zaposlenosti i društvenog napretka” kako bi se ponovno uravnotežili instrumenti gospodarskog upravljanja te osigurati jake socijalne države.
  • Odbijanje povratka na propale politike štednje. Osiguravanje revizije pravila gospodarskog upravljanja koja uključuje ukidanje Fiskalnog sporazuma EU-a i reformu Pakta o stabilnosti i rastu kako bi se uskladio s ostvarivanjem prava uključenih u Europski stup socijalnih prava. Integriranje EPSR u gospodarskom upravljanju EU, nadovezujući se na članak 148. UFEU-a, kako bi se ponovno uravnotežile makroekonomske granice. Ključno je osigurati potreban fiskalni prostor za države članice da financiraju ulaganja za pravednu dvostruku tranziciju i da ulažu u socijalne politike koje provode EPSR i ostvaruju Portove ciljeve do 2030. U tom smislu, trenutna rasprava o Pregledu gospodarskog upravljanja EU-a je presudno. Sve države članice trebale bi imati mogućnost ulaganja u socijalne politike i infrastrukturu. Ključno je implementirati novi fiskalni kapacitet za ulaganja, fond suvereniteta EU-a za pravednu socioekonomsku tranziciju i zajednička dobra, ne ostavljajući nikoga i nijednu regiju iza sebe.
  • U okviru revizije pravila gospodarskog upravljanja, osiguravajući da pri ocjeni rizične pozicije vezane uz dug i deficit, Komisija i Vijeće uzmu u obzir situaciju zaposlenosti, dinamiku plaća, siromaštvo, socijalnu isključenost i druge relevantne socijalne ciljeve gospodarskog upravljanja. Socijalna dimenzija gospodarskog upravljanja upotpunjena je zahtjevima za uvođenjem načela pravednog i progresivnog oporezivanja i zaštite javnih izdataka za mirovine kako bi se ispunilo načelo “stareći u nedostojanstvu".
  • Rad na Okvir društvene konvergencije (SCF) tijekom trenutnog mandata EU-a bio je veliki korak naprijed kako bi se socijalna domena bolje učvrstila u Europskom semestru, radi boljeg praćenja društvenih neravnoteža unutar EU-a i poticanja konvergencije prema gore. Nastavlja proces „socijalizacije” Europskog semestra i fiskalnih pravila, dajući pravnu/operativnu nogu i veću relevantnost za provedbu Europskog stupa socijalnih prava. Unatoč tome, to mora biti ugrađeno u arhitekturu gospodarskog upravljanja EU-a.
  • Osiguravanje pravovremenog i učinkovitog uloga socijalnih partnera na razini EU-a i nacionalnoj razini na prekretnicama Europskog semestra, nadovezujući se na nedavnu Preporuku o jačanju socijalnog dijaloga.
  • Osigurati da VFO i njegova provedba budu dosljedniji socijalnim ciljevima EU-a u postpandemijskoj i prijelaznoj fazi s kojom se EU suočava.
  • Zahtijevanje da svi trgovinski partneri priznaju i poštuju temeljne standarde ILO-a na radu i druge međunarodno priznate norme. Ovo nije samo pitanje koherentnosti politike unutar i izvan EU-a, već i nužan doprinos održavanju multilateralnog sustava i osiguravanju jednakih uvjeta za sve.
  • Osigurati da socijalni dijalog, socijalna prava i socijalna pravna stečevina budu u središtu rasprava o pristupanju. Zemlje kandidati moraju osigurati puno poštivanje socijalnog dijaloga, sindikata i radnika i sindikalnih prava, kao i socijalne pravne stečevine. Proces obnove u Ukrajini mora se temeljiti na društvenim uvjetovanostima, uključivanju socijalnih partnera i sindikata, poštivanju prava radnika i pristojnim uvjetima rada.