POGLAVLJE II (24 – 29)

POŠTENI UVJETI RADA

 

  • Rješavanje nesigurnog rada mora biti prepoznato kao prioritet. Ukidanje nesigurnog rada jamčenjem zakonskih prava na ugovore na neodređeno vrijeme i rad na puno radno vrijeme. Zabrana ugovora na zahtjev i ugovora o nultom radnom vremenu te drugih aranžmana i oblika nesigurnog rada, čime bi ugovori na neodređeno vrijeme postali standard, s pozornošću na radnike zaposlene u novim oblicima rada iu digitalnoj ekonomiji/platformama. Pregovaranje o ambicioznoj Direktivi o kvalitetnom pripravništvu za smanjenje socijalne isključenosti među mladima. Osiguravanje kvalitetnih radnih mjesta i poboljšanje uvjeta rada ključan je za rješavanje problema s nedostatkom radne snage. Najbolji način da osigurate kvalitetu posla i pravedne radne uvjete je putem promicanje i jačanje kolektivnog pregovaranja, posebno na sektorskim i međusektorskim razinama. Povećanje pokrivenosti kolektivnim pregovaranjem trebalo bi biti prioritet u svim državama članicama i trebalo bi potaknuti odlučnu akciju, uključujući putem ambicioznog prijenosa Direktive o primjerenim minimalnim plaćama, ciljajući na 80% pokrivenost, i Direktive o transparentnosti plaća prema spolu.

  • Obrana i jačanje sindikalnih i radničkih prava, uključujući univerzalno pravo na organiziranje, sindikalni pristup radnom mjestu, pravo na kolektivno pregovaranje i pravo na štrajk. Moraju se spriječiti napadi na sindikate: razbijanje sindikata mora biti kažnjivo kao zločin! To je neophodno za obranu i jačanje demokracije u Europi.
  • Poduzimanje učinkovitih mjera EU-a za zaštitu radnih mjesta i prihoda, uključujući mirovine, uz odlučne mjere za rješavanje socijalne dimenzije krize troškova života. Ključno je promicati povećanje plaća i podržavati konvergenciju prema gore u prihodima i radnim uvjetima.
    Predstavljamo a Europski okvir za promicanje konvergencije plaća prema gore te osigurati da multinacionalne kompanije priznaju sindikate i pregovaraju s njima o kolektivnim ugovorima na nacionalnoj razini u svim zemljama u kojima posluju te definirati put prema jednakoj plaći za rad jednake vrijednosti s obzirom na plaće koje se isplaćuju radnicima u različitim zemljama.
  • Postizanje klimatskih ciljeva kroz a samo prijelaz. Uvođenje direktive za pravednu tranziciju u svijetu rada kroz predviđanje i upravljanje promjenama, na temelju načela sindikalne uključenosti i kolektivnog pregovaranja.
  • Povećanje kontrole radnika nad fleksibilnošću radnog vremena i smanjenje radnog vremena, uz zadržavanje pune plaće i kompenzacijsko zapošljavanje, uključujući radne aranžmane koji osiguravaju rodno transformativni pristup i za one koji prisilno rade na skraćeno radno vrijeme da povećaju svoje ugovorne sate.
  • Uvođenje mehanizma za uzbunjivanje koji socijalnim partnerima pruža priliku da prijave kada države članice nisu ispunile svoje obveze u pogledu socijalnog dijaloga. Takav mehanizam upozorenja trebao bi: (i) biti razvijen u dogovoru s međuindustrijskim socijalnim partnerima na razini EU-a, (ii) osigurati da međuindustrijski socijalni partneri na razini EU-a mogu pojedinačno ili zajednički podnijeti izvješće o uzbunjivanju u svoje ime ili na u ime nacionalnog socijalnog partnera, (iv) Odrediti strukturu za izradu izvješća upozorenja o situacijama neuspjeha u uključivanju socijalnih partnera na nacionalnoj razini u odnosu na jasno definirane strukture socijalne politike, (v) Odrediti radnje koje Komisija može se očekivati ​​da će poduzeti naknadne radnje, (vi) Odrediti vrstu izvješća koje će izraditi Komisija o poduzetim radnjama i osiguranim promjenama, (vi) Omogućiti redovite sastanke između socijalnih partnera EU-a među sektorima razgovarati o napretku.
  • Uvođenje zahtjeva za procjenu učinka socijalnog dijaloga – kao osnovnog alata za osiguranje poštovanja i promicanja socijalnog dijaloga. Od zakonodavaca EU-a trebalo bi zahtijevati da navedu kako je socijalni dijalog promican njihovim prijedlozima – bez obzira na područje (slično testu za mala i srednja poduzeća). Regulatorni nadzorni odbor trebao bi osigurati njezinu primjenu i izvijestiti o njoj kao dio procjene učinka, određujući kako će inicijativa osigurati uključenost socijalnih partnera, aktivno promicanje socijalnog dijaloga i poštovanje prerogativa sindikata. Trebalo bi također poduzeti ex-post evaluaciju postojećih uredbi i direktiva kako bi se identificirala i ispravila sva ograničenja ili prakse koje podrivaju socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje na svim razinama.
  • ETUC to naglašava Europski socijalni dijalog zahtijeva punu i izravnu unutarnju potporu Komisije, i politički, financijski i administrativno, za međuindustrijski i sektorski socijalni dijalog. Poziv Komisije na više sporazuma o socijalnim partnerima zahtijeva jasnu političku predanost, odgovarajuća sredstva i potporu Komisije za sektorski i međuindustrijski socijalni dijalog.
  • Osiguravanje učinkovite regulacije umjetne inteligencije na radnom mjestu, uvrštavanjem načela „čovjeka pod kontrolu” u zakonodavstvo EU-a. To između ostalog uključuje puno poštivanje radničkih i sindikalnih prava, kao i punu uključenost sindikata i kolektivnog pregovaranja u svakom koraku (dizajn, implementacija, ponovna procjena itd.) životnog ciklusa sustava umjetne inteligencije, kao i kako bi se ojačalo informiranje, savjetovanje i sudjelovanje sindikata i radničkih predstavnika u provedbi ovih aplikacija na radnom mjestu.
  • Posvećenost postizanju nulte smrti na radnom mjestu i zbog posla. Poboljšanje i proširenje zakonodavstva EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu i drugih europskih inicijativa za postizanje ovog cilja. Sprečavanje psihosocijalnih rizika i internetskog uznemiravanja i sramote na poslu putem europske direktive. Nadalje, ključno je prilagoditi europski zakonodavni okvir koji se odnosi na sigurnost i zdravlje na radu kako bi se radnici zaštitili od novih rizika povezanih s klimatskim promjenama, kao i odgovarajuće strategije prilagodbe i ublažavanja. Uvođenje zakonodavstva EU-a koje utvrđuje temperaturne granice za rad, na otvorenom i u zatvorenom prostoru.
  • Razvijanje inicijativa za osigurati punu provedbu radničkih i sindikalnih prava te jačanje službi inspekcije radnog i socijalnog prava i mehanizama pritužbi.
  • Uvođenje općeg pravnog okvira EU-a o podugovaranju kako bi se ograničila duljina podugovaračkog lanca i osigurala solidarna odgovornost, na taj način osnažujući radnike da potraže svoja prava, traže naknadu i pozovu poslovnu odgovornost. Borba protiv umjetnih prekograničnih aranžmana kao što su zlouporabe podugovaranja i tvrtki poštanskih sandučića.
  • Poboljšanje provedbe pravila o mobilnosti radne snage od strane učinkovitijeg Europskog tijela za rad (ELA). U tripartitnom duhu, ELA bi trebala ojačati svoju stratešku uključenost socijalnih partnera na svim razinama, osiguravajući da su europski, sektorski i nacionalni socijalni partneri uključeni u razradu i izvršavanje zadataka i aktivnosti Nadzornog tijela na strukturiran, sustavan i pravovremen način.
  • Uspostavljanje nacionalnih službi za pomoć tvrtkama i mobilnim radnicima s pitanjima o primjenjivom nacionalnom zakonodavstvu. Iz proračuna EU-a trebalo bi osigurati trajno financiranje osnažiti strukture sindikalnog savjetovanja na nacionalnoj i regionalnoj razini za podršku mobilnim radnicima i radnicima migrantima na terenu, učinkovito omogućujući sindikatima da izvršavaju zadaće koje su im dodijeljene prema pravilima EU-a, pomažući radnicima da ostvare i traže svoja prava prema pravilima EU-a o mobilnosti i radnoj migraciji.
  • Što se tiče instrumenata jamstva radnih mjesta, europski program koji podupire lokalne inicijative za otvaranje izravnih radnih mjesta omogućio bi zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih kroz državni program za tražitelje posla koji ne mogu pronaći prilike na otvorenom tržištu rada. The Jamstvo za posao treba se temeljiti na sljedećim glavnim načelima: i) nuđenje prilika za posao koje su u skladu s individualnim kompetencijama i težnjama u karijeri; ii) dobrovoljno angažiranje nezaposlenih osoba, bez uvjetovanja u slučaju odbijanja ponude za posao (poput sprječavanja pristupa naknadama za nezaposlene) i bez posljedica za sudionike koji odluče napustiti posao ili program; iii) pružanje kvalitetnih ponuda poslova, s stalnim ugovorima i plaćama i pravima u skladu s relevantnim kolektivnim ugovorom i nacionalnim radnim standardima, kao i mogućnostima usavršavanja i prekvalifikacije; iv) i teritorijalni pristup: strategija odozdo prema gore utemeljena na socijalnom dijalogu i sudjelovanje drugih aktera u regiji kako bi se osiguralo da program odgovara na nezadovoljene potrebe teritorija.
  • Razvijanje snažnog EWC Direktiva kako bi se osigurao učinkovit pristup pravdi i provedba prava ERV-a. Uvođenje zakonodavne inicijative i okvira EU-a o informiranju, savjetovanju i sudjelovanju radnika, uključujući pravno obvezujuće minimalne standarde za sudjelovanje radnika u transnacionalnim procesima restrukturiranja.
  • Rješavanje problema nedostatka potpunog i pravilnog prijenosa Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života u nekoliko država članica, što je već istaknula Komisija.
  • ETUC poziva Europsku komisiju da što prije donese Direktivu o radu na daljinu i pravu na prekid veze, kako bi se osigurali primjereni radni uvjeti za ljude koji rade na daljinu i bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života za sve radnike. Trebao bi: i) Jamčiti postojeće pravo na isključenje; ii) Osigurati jednaku plaću i tretman za radnike na daljinu; iii) zaštititi privatnost i spriječiti invazivni nadzor; iv) Osigurati da odluka o radu na daljinu bude u rukama radnika i da se ne odnosi na zamjenu radnog mjesta; v) Jamčiti sudjelovanje sindikata kroz kolektivno pregovaranje u osmišljavanju i pružanju rada na daljinu.
  • Osiguravanje jake ulaganja u skrb te stvoriti visokokvalitetnu javnu infrastrukturu uključivih i neprofitnih usluga skrbi koje su dostupne i pristupačne svima te osiguravaju visokokvalitetna radna mjesta u javnoj službi skrbi. Visokokvalitetne javne usluge temeljno su pravo i moraju podupirati demografski, demokratski i društveno-ekonomski razvoj. Njihova dostupnost, koja mora biti rodno osjetljiva, glavni je instrument za borbu protiv nejednakosti i nejednake raspodjele odgovornosti za skrb, a istovremeno pruža prilike i visokokvalitetna radna mjesta za sve.
  • Osiguravanje a pravedan, na pravima temeljen pristup migraciji i azilu. Migracija mora biti poštena i utemeljena na ljudskim pravima, a svi radnici, bez obzira na nacionalnost, trebaju biti tretirani jednako i treba se poštovati njihova prava. Migracije radne snage izvan EU-a (3. zemlje) mogle bi se poboljšati, pružajući više mogućnosti za redovite i pristojne putove migracije radne snage kroz razine vještina i sektore. Osiguravanje redovitih migracijskih putova jedini je način da se radnici migranti zaštite i spriječe od zlostavljanja i iskorištavanja, uključujući lažne sporazume o upućivanju između država članica EU-a.